Četvrtak, 12.11.09., 17:30-19:00

Europska unija nastala je kao ekonomski projekt i razvila se u političku zajednicu temeljenu na zajedničkim principima demokracije, vladavine prava, ljudskim i (nekim) socijalnim pravima. Iako postoji dugotrajna tradicija kulturne suradnje, čvrste kulturne politike ostale su u domeni nacionalnih tijela vlasti, tek ograničeno spomenute u pravnim temeljima EU.

Uvođenjem Europske agende za kulturu, potencijalna buduća europska kulturna politika počinje dobivati oblik. Agenda se tek razvija i još je uvijek vrlo općenita u svojim ciljevima.

S obzirom da kultura nije dio acquis communautaire, pristupni proces ne zahtijeva institucionalne niti bilo kakve druge reforme (uz izuzetak nekih pravila vezanih uz audio-vizualni i medijski sektor). Nadalje, političke granice u Jugoistočnoj Europi ne zrcale kulturnu suradnju koja se odvija u regiji. Rigidne političke definicije primijenjene u svim kulturnim politikama EU mogu biti prijetnja postojećim kulturnim suradnjama koje postoje mimo političkih podjela u regiji.

Razmatra li se Agenda, makar indirektno, u politici proširenja EU? Kakva su iskustva na tom polju zemalja kandidatkinja (Hrvatske, primjerice)? Kakva očekivanja, nade i preporuke proizlaze iz svakodnevnog iskustva, iz rada na terenu u jugoistočnoj Europi?

Moderatorica: Ilona Kish (Culture Action Europe, glavna tajnica / Bruxelles)

Govornici: Nina Obuljen (Ministarstvo kulture RH, državna tajnica / Zagreb), Helena Drnovšek-Zorko (Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije, voditeljica Odjela za međunarodne kulturne odnose / Ljubljana), Wenceslas de Lobkowicz (Opća uprava za proširenje, savjetnik za interkulturni dijalog i kulturno nasljeđe / Bruxelles), Emina Višnić (Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, ravnateljica mreža Clubture, članica Upravnog odbora / Zagreb)